Povodom 160 obljetnice osnutka naše škole u prigodnoj prezentaciji želimo vas podsjetiti na zanimljivosti iz povijesti naše škole.

Svim bivšim i sadašnjim djelatnicima škole, svim bivšim i sadašnjim učenicima te svima zaslužnima za uspješan rad čestitamo Dan škole.

Prezentacija

ŠKOLA DANAS

Srednja gospodarska škola realizira programe trogodišnjih i četverogodišnjih obrazovnih smjerova koji omogućuju završenim polaznicima škole rad na različitim poslovima u poljoprivredi, a učenici koji pohađaju četverogodišnje obrazovne smjerove mogu nastaviti svoje obrazovanje na Visokom gospodarskom učilištu, Veterinarskom fakultetu, Agronomskom fakultetu i drugim srodnim fakultetima.

(za više informacija o pojedinim zanimanjima/smjerovima odaberi izbornik: ZANIMANJA)

Školu trenutno pohađaju 422 učenika u 17 razrednih odjela, a nastava je organizirana u dvije smjene.

Nastava se odvija u glavnoj zgradi u ulici Milislava Demerca 1 te u zgradi mljekarskog praktikuma gdje se, osim učionica nalazi i kemijski laboratorij. Škola ima i opremljenu informatičku učionicu,

multimedijsku učionicu i školsku knjižnicu.

UČENICI PUTNICI

Srednju gospodarsku školu pohađa mnogo učenika iz drugih gradova i županija te za njih postoji mogućnost smještaja u Učeničkom domu Križevci, koji se nalazi u neposrednoj blizini škole. Smještajem u Učeničkom domu učenicima je olakšano pohađanje teorijske i praktične nastave jer su pošteđeni svakodnevnog napornog putovanja te su pod stalnim nadzorom odgajatelja.

Križevci su dobro povezani autobusnim i željezničkim linijama s okolnim mjestima i gradovima, što omogućuje učenicima iz susjednih mjesta svakodnevno putovanje na nastavu te se tim učenicima izlazi u susret u slučaju eventualnog kašnjenja na nastavu zbog poteškoća s prijevozom.

INDIVIDUALNI PRISTUP

S obzirom na relativno mali broj učenika koji pohađaju našu školu, naši nastavnici i stručni suradnici dobro poznaju učenike i prema njima imaju individualni pristup, uzimajući u obzir sve čimbenike koji mogu utjecati na uspjeh učenika (nadarenost učenika, poteškoće u učenju, obiteljska situacija i slično). Nastavnici redovito obavještavaju roditelje o uspjehu učenika te brinu da učenici na vrijeme ispunjavaju svoje školske obaveze.

ŠKOLA BEZ NASILJA

U Srednjoj gospodarskoj školi trudimo se omogućiti ugodno radno okružje svim učenicima, čemu u prilog govori i činjenica da u našoj školi nisu zabilježeni primjeri vršnjačkog nasilja. Zahvaljujući svemu tome, kao i našoj višegodišnjoj tradiciji, postali smo i „generacijska škola“ te nisu rijetki slučajevi da više generacija iste obitelji pohađa našu školu, ili da istovremeno našu školu pohađaju braća i sestre,

u različitim razrednim odjelima ili obrazovnim smjerovima.

UGODNO OKRUŽJE

Školska zgrada okružena je njegovanim školskim perivojem u čijem održavanju sudjeluju i naši učenici.

Perivoj Srednje gospodarske škole i Visokog gospodarskog učilišta nadovezuje se na perivoj Učeničkog doma i perivoj OŠ Vladimira Nazora koji se nalaze u neposrednoj blizini te s njima čini jedinstvenu cjelinu koja je proglašena spomenikom parkovne arhitekture.

Škola se brine o 38ha obradivih poljoprivrednih površina koje služe kao osnova školske ekonomije.

Školska ekonomija djeluje kroz rad ratarskog, voćarskog, vrtlarskog, govedarskog, mljekarskog i strojarskog praktikuma, a služi praktičnom obrazovanju učenika.

(za više informacija o praktikumima odaberi izbornik: PRAKTIKUMI)

školski perivoj

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Učenici redovito sudjeluju na različitim natjecanjima iz stručnih i općeobrazovnih predmeta.

Učenici iz područja veterine, tloznanstva i zaštite bilja postižu značajne rezultate na državnim natjecanjima.

POVIJEST ŠKOLE

Odlukom ugarskog ministarstva 12. travnja 1860. započelo je osnivanje prve poljoprivredne škole u Hrvatskoj koja je svečano otvorena u Križevcima 19. studenog 1860. pod nazivom „Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište“ koje je tada bilo prvo i jedino poljoprivredno učilište na prostoru jugoistočne Europe.

Križevci su krajem 19. stoljeća ubrajani u gradove središnje Hrvatske čije se stanovništvo uglavnom bavilo poljoprivredom, što je uz nastojanja Gospodarskog društva, Zemaljske vlade grada Križevaca, koja je stavila na raspolaganje 600 jutara zemlje u zakup, i građana Križevaca i susjednih općina, koji su dali dobrovoljnu radnu snagu za zemljišne radove i dovoz potrebnog građevinskog materijala, omogućilo nastajanje škole.

Do izgradnje učilišnog kompleksa na istočnom rubu grada (1861. – 1865.) Gospodarsko i šumarsko učilište bilo je privremeno smješteno u Županijskoj palači (danas zgrada Gradskog poglavarstva).

Zgrada u kojoj je danas smještena Srednja gospodarska škola i koju dijeli s Visokim gospodarskim učilištem dovršena je 1962.

U razdoblju od 1974. do 1982. tadašnja Srednja poljoprivredna škola nalazila se u novoj zgradi, sagrađenoj do dotadašnje zgrade škole, zajedno s Gimnazijom.

1982. godine Srednja poljoprivredna škola vraća se u staru, prethodno nadograđenu zgradu koju do danas dijeli s Visokim gospodarskim učilištem (tada Višom poljoprivrednom školom.)

Poljoprivredna škola u Križevcima od svog osnutka 1860. godine prolazila je kroz nekoliko promjena u nazivu i smjerovima u obrazovanju:

1860. - 1902. Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište (trogodišnja Ratarnica – niža srednja škola i dvogodišnje Gospodarsko – šumarsko učilište kao viša srednja škola)

1902. - 1920. Više gospodarsko učilište

1920. - 1960. Srednja poljoprivredna škola

1960. – 1979. Srednja poljoprivredna škola i Viša poljoprivredna škola

1979. – 1993. Poljoprivredni institut za usmjereno obrazovanje i znanstveni rad (unutar kojeg djeluje srednje usmjereno obrazovanje i više usmjereno obrazovanje)

1993. Srednja poljoprivredna škola izdvaja se iz Poljoprivrednog instituta i mijenja naziv u Srednju gospodarsku školu te pod tim nazivom djeluje kao zasebna ustanova do danas

DJELATNICI

U školi je zaposleno 37 nastavnika, 8 stručnih učitelja i suradnika u nastavi,

stručni suradnik –pedagog i stručni suradnik – knjižničar te

9 administrativno – tehničkih djelatnika.

Svi su nastavni predmeti stručno zastupljeni.

KONTAKTI

Srednja gospodarska škola Križevci

Milislava Demerca p.p.1

48260 Križevci

Telefon:

048 682 614 tajništvo

048 681 247 ravnatelj

048 270 367 zbornica

Fax: 048 682 614

e-mail: ured@ss-gospodarska-kc.skole.hr

Izvod teksta iz knjige;

Škola škole: u povodu 80. Obljetnice života prof.dr.sc. Valentina Puževskog. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, 2011. Str. 22.-25.

Posebnost Križevaca u i njegove škole

(u povodu jubileja križevačkih škola)

Pristupna misao

S radošću govorimo o križevačkim školama, toj osobitosti ovog starodrevnog hrvatskog gradića. Uz druge posebnosti, primjerice da su Križevci bili sjedište jedne od triju županija nepokorene Hrvatske u vrijeme njezine gotovo potpune okupacije od Turaka ( Varaždinske, Zagrebačke, Križevačke), da je seljaštvo u potkalničkim selima nositelj plemićkog statuta od 13. st., da smo rodni grad velikana Katoličke crkve Sv. Marka Krizina, Križevci su odavno bili i ostali do danas i školsko središte. O toj bih posebnosti želio progovoriti u ovoj godini, kad tri križevačka školska zavoda obilježavaju svoje životne jubileje. Križevci, taj mali gradić s nešto više od desetak tisuća stanovnika, ali sa osam crkvenih tornjeva, vrijedi posjetiti i doživjeti ponajprije zbog njegovih povijesnih i kulturnih spomenika i drugih vrijednosti hrvatskog gradskog naselja duge tradicije, primjerice njegovih Križevačkih štatuta. Odlučili smo međutim ovaj put progovoriti samo o njegovim školama. O razvoju školstva u Križevcima se razmjerno dosta znade. Iznosimo samo osnovne podatke.

Budući da su u Križevcima djelovale redovničke vjerske zajednice Katoličke crkve počevši od 13. st može se pretpostaviti da se u njihovim zavodima organiziralo školovanje za vlastite potrebe u sve vrijeme njihova postojanja. S vremenom se u samostanima organizira poučavanje u početnim naukama, a onda i višim i za druge zainteresirane. Ipak, razmjerno dugo u Križevcima ne postoje javne škole institucije za puk. Prema dostupnim izvorima može se tako tvrditi da narodna pučka učiona počinje sa stalnim radom tek 1779. godine. Znade se, međutim, da je 1674. godine počela s radom Pavlinska gimnazija. Godine 1860. otvara se ovdje Gospodarsko i šumarsko učilište, prva školska institucija takvog usmjerenja u nas. Učiteljska škola počinje raditi 1920. godine. Od 1839. godine brine se o osposobljavanju za razna zanimanja. Uz posebnu školu za puk pojavljuje se i posebna izobrazba za zanate — Šegrtska škola. Ženska stručna škola osniva se 1903. Križevci imaju 1885. drvorezbarsku školu. Djelovala je ovdje i posebna Industrijska Škola mesarsko-kobasičarske struke od 1949. Imaju Križevci i svoju glazbenu školu, koja vuče korijene iz tridesetih godina devetnaestog stoljeća. Danas je to poznata Glazbena škola Alberta Štrige. Školstvo i škole osnivaju se i šire ovisno o potrebama života i vremena. Vjerojatno je pri židovskoj općini djelovala škola za njihove vjerske potrebe krajem 19. i početkom 20.st. Ne bismo se upuštali u daljnju razradu, nego ćemo izlaganje usmjeriti na iznošenje podataka o trima spomenutim školskim zavodima koji su obilježavali jubileje svojega postojanja: Gospodarskom učilištu, Gimnaziji i Učiteljskoj školi.

Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima

Drugi se niz godina osjećala potreba za gospodarskom školom u Hrvatskoj. Razvoj gospodarstva u zemlji u prvoj polovici 19.st. upućivao je, između ostalog, i na potrebu osnivanja poljoprivrednog školstva. Ovakve težnje posebno je poticalo Hrvatsko-slavensko gospodarsko društvo(osnovano 24. studenoga 1841.). Za širenje naprednih gospodarskih zamisli pokrenuli u 1842. godine Gospodarski list i osnivali gospodarske podružnice u većim mjestima. U Križevcima djeluje Gospodarska podružnica od 1843. godine i tu je niknula zamisao za osnivanje gospodarske škole u Križevcima. Na realizaciji ove zadaće angažirali su se posebice sinovi ovoga kraja, veliki župan Nikola pl. Zdenčaj i Sandor Fodroczy. Pitanje postaje sve aktualnije poslije 1848. godine, odnosno poslije ukinuća kmetstva. Aktualizira ga Zagrebačka trgovačka i obrtnička komora 1852. godine i otada naša Zemaljska vlada pregovara s vladama u Pešti i Beču i traže se mogućnosti za osnivanje Gospodarskog učilišta.

Moramo pohvaliti tadašnje vodstvo Križevaca koje nudi najbolje uvjete za osnivanje učilišta u Križevcima. Osobite zasluge u tome pripadaju Mojsiju Baltiću, gospodarskom savjetniku u Zemaljskoj vladi, koji podržava kandidaturu Križevaca. Nije išlo brzo ni lako, no nakon gotovo dvadesetgodišnjih traganja za rješenjima osniva se Gospodarsko i šumarsko učilište koje počinje raditi 19. studenoga 1860. godine u Križevcima. Duga je povijest ove ugledne gospodarske pedagoške institucije. Sto četrdeset godina djeluje ona na našem tlu i činjenica da smo u poljoprivredi išli ukorak sa svijetom, uvelike pripada ovome učilištu. Ponosni smo na podatak da se gospodarski napredak brzo i praktično osjetio. Tako je križevački kraj do 19.st. postao, kaže banski savjetnik toga doba dr.Ivo Malina, jedan od najnaprednijih u našem stočarstvu, što se, izvan sumnje, osjetilo s vremenom i diljem domovine Hrvatske.

Za ovu je školu vezan uz početak organiziranog rada na školovanju poljoprivrednih i šumarskih stručnjaka i početak znanstvenoistraživačkog rada u tim područjima u nas. Od 1860. do 1897. godine Križevci su jedino središte u našoj zemlji u kojemu se osposobljavaju gospodarski stručnjaci za poljoprivredu i šumarstvo. Godine 1898.osnovna je Šumarska akademija pri Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Za osnivanje te institucije zaslužni su spomenuti banski savjetnik Ivo Malina i profesor križevačkog učilišta dr. Vjekoslav Köröskeny, koji su smatrali da se ovakva učilišta moraju okupiti u Zagrebu kao kulturnom i znanstvenom središtu. Suprotno je tvrdio profesor Gustav Vichodil. On je bio protiv centralizacije gospodarskih školskih ustanova smatrajući da je mjesto takvih zavoda upravo u sredinama gdje se pružaju mogućnosti njihova neposrednog djelovanja i povezanosti sa životnom praksom. Mnogo se analizirao rad križevačkog školskog zavoda tijekom proteklog vremena i gotovo sve su ocjene pozitivne. Naime, Križevci su omogućili sve potrebne uvjete za djelovanje učilišta, a s vremenom se planski podizao čitav kompleks potrebnih prostora praktikuma, zavoda i gospodarskih objekata koji je omogućio punoću stjecanja potrebnih znanja i umijeća za uspješno vođenje gospodarstva.

Opći je sud da su iz križevačkog učilišta izlazili izvrsno pripremljeni stručnjaci koji su se uspješno nosili sa svim poteškoćama naših prilika. Križevci su se domaćinski i roditeljski, rekao bih ,odnosili prema ovoj školi smatrajući je neotuđivim dijelom svoje vlastitosti. Oni su se uistinu, uz njezin razvoj i sami razvijali. Križevačko je gospodarsko učilište gurnulo Križevce u samo središte tadašnjeg intelektualnog života Europe, kaže dr. Žarko Domjan u svojoj analizi prostornih i urbanističkih rješenja namijenjenih pedagoškom djelovanju ovoga učilišta. Naime, križevačko je učilište bilo smisleno organizirani arhitektonsko-pejzažni kompleks u kojemu se ostvarivala teorijska i praktična izobrazba i gotovo cjelodnevni život polaznika. Križevačko rješenje, doduše skupo, pokušaj je oživotvorenja zamisli, zapravo i jedinstven primjer oblikovanja sveukupnog životnog prostora namijenjenog posebnosti određene izobrazbe kod nas, realizacije teorijske i uz nju vezane praktične nastave te sveukupnosti života njezinih sudionika. (U: Peristil, br. 31-32, Zagreb, 1998./89., str. 105./109.)

Trnovit je razvojni put križevačkog gospodarskog učilišta, no održalo se do danas. Od 1877. do 1898. godine nosi naziv Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište. Nakon ukinuća studija šumarstva ono je Kraljevsko više gospodarsko učilište, u čijemu je sastavu i tzv. Ratarnica kao niža gospodarska škola namijenjena izobrazbi neposrednih proizvođača poljoprivrednika, zatim uzorno gospodarstvo i uz to prateći znanstveni zavodi. Bilo je tako do 1919. godine, kad je osnovan poljoprivredni fakultet u Zagrebu, a u Križevcima ostaje Srednja gospodarska škola. Godine 1960. ovo je učilište ponovno na razini više škole koja djeluje kao Poljoprivredni školski i istraživački centar. Od 1979. godine nosi naziv Poljoprivredni institut Križevci. Devedesetih godina izdvaja se srednje školstvo, a više usmjereno obrazovanje ustrojava se kao visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, da bi se na kraju osamostalilo početkom novoga stoljeća kao Visoko gospodarsko učilište Križevci.

Križevačko gospodarsko učilište zaslužuje da se o njegovom djelovanju govori detaljnije. Prigodnost ovoga izlaganja upućuje na određenu mjeru u iznošenju činjenica kojima želimo osvijetliti ovu i druge dvije križevačke škole. Želimo ukazati na djelovanje još dviju pedagoških ustanova Križevaca koje su obilježile povijesni hod ovoga staroga gradića.

Neka bude dopušteno prisjetiti se još jedne specifičnosti ove institucije, znanstvenoga rada njezinih profesora. Znanstveni rad bio je ovdje izravno vezan uz praktična istraživanja i okrenut neposrednoj životnoj praksi. Znanstveni tretman gotovo svih sektora i poljoprivrednih područja u Hrvatskoj započet je ovdje. Ovdje izlazi i časopis Gospodarska smotra, svi prvi udžbenici za sva područja poljoprivrede napisani su ovdje i tiskani u Križevcima. Početkom 20.st. ovdje su ustanovljeni Agrikulturno-kemijski zavod, Bakteriološki zavod, Stanica za istraživanje sjemena. Profesori ove škole ne samo da su promicatelji modernih pristupa poljoprivredi, nego sudjeluju i u neposrednim akcijama koje unapređuju poljoprivrednu proizvodnju. Osnivači su stručnih udruga, voditelji zimskih tečajeva za napredne poljoprivrednike, predavači koji obilaze sela i zajedno s narodom nastoje mijenjati postojeću životnu praksu i učiniti je boljom.

Izvod teksta iz knjige;

Škola škole: u povodu 80. Obljetnice života prof.dr.sc. Valentina Puževskog. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, 2011. Str. 22.-25.